Uplate PDV-a i Ustavni zakon

Odredbama čl. 18 i čl. 19 Zakona o PDV-u porezni obveznik mora prijaviti PDV do zadnjeg dana u tekućem mjesecu, a potom i uplatiti taj porez neovisno da li je naplatio svoj račun ili nije. Ovime je povrijeđen čl. 51 Ustava koji govori o pravednosti, te čl. 49 Ustava koji osigurava razvojnu koncepciju gospodarstva.

26. rujna 2009.

ODRŽIVI RAZVOJ NA NEODRŽIVIM TEMELJIMA

EROZIJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA 1994. do 2004. godine

Erozija gospodarstva u promatranih 10 godina očituje se u prosječnoj stopi rasta izdvajanja u budžetsku potrošnju od 10,8% uz stopu gospodarskog rasta od samo 3,8% godišnje, odlila je iz gospodarstva dodatnih 274 mlrd kn. Izračun stopa rasta ponešto se razlikuje. Niveliranjem tekućih u stalne cijene relativni odliv iznosi oko 160 mlrd kn.

Novi izračun od 1994.g. do konca 2008.g. upućuje na "PRELJEVANJE iz gospodarstva oko 230 mlrd kn.

Bezbroj drugih pokazatelja u promatranih 10 godina govori o pretrpljenoj eroziji hrvatskog gospodarstva, tako se udio budžetsko – fondovskih izdvajanja u bruto društvenom proizvodu povećalo sa 41,2% na 47,2%.

Udio poduzeća u depozitnom novcu kod banaka, spao je sa 71,9% na 58,3%. Nepodmireni platni nalozi rastu sa 2 na 13,2 mlrd kn. Povećava se broj blokiranih žiro računa na 22000 poduzeća. Raste broj dana od naplate potraživanja sa 60 na 180 dana.

OPTEREČENJE GOSPODARSTVA PO PROVEDBI ZAKONA O PDV-u

Udio PDV-a u formiranju BUDŽETA

PDV sa 30% do 40% učešća u budžetu iznosi oko 36,5 mlrd kn/g. Ovo znaći da se (uključujući subotu i nedjelju) svaki dan u budžet uplati 100 mil kn/d.

Odredbom čl. 18 i čl. 19 Zakona o PDV-u uplata slijedi najkasnije u 60 dana od isplačene rate ili obavljene usluge (izdanog računa). Kako dobavljaći svoje potraživanje naplačuju prosjećno u 180 dana to znaći nakon uplate u budžet čekati će još 4 mjeseca da i oni neplate taj račun (i PDV). Ovime se u 120 dana x 100 mil kn/d "prelilo" iz gospodarstva u budžet 12 mlrd kn.

Zakon o izmjeni PDv od 22% do 23% dodatni 1% na iznose svih roba i obavljenih usluga ili 4,5% povećanje PDv na 36,5 mlrd kn iznosi 1,65 mlrd kn/g.

Kašnjenje plaćanja u 120 d "prelilo" je iz gospodarstva u budžet novih 550 mil kn.

3. Postupak oporezivanja

Članak 18.

(1) Porezni obveznik mora za obračunsko razdoblje sam utvrditi obvezu poreza na dodanu vrijednost i iskazati je u prijavi poreza. Porezni obveznik mora prijavu poreza predati mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu na propisanom obrascu do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku obračunskog razdoblja.

(2) Konačni obračun poreza na dodanu vrijednost porezni obveznik mora predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu do kraja travnja, a porezni obveznik iz članka 17. stavka 3. ovog Zakona do kraja veljače tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu, odnosno u roku od tri mjeseca od prestanka poslovanja.

(3) Ako porezni obveznik u propisanom roku ne podnese poreznu prijavu ili konačni obračun ili nema propisanu dokumentaciju i porezne evidencije, Porezna uprava i Financijska policija mogu procijeniti poreznu obvezu na temelju obavljenog nadzora, usporedbom s poreznim obveznikom koji obavlja sličnu djelatnost ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika.

4. Plaćanje poreza

Članak 19.

(1) Obračunani i prijavljeni porez na dodanu vrijednost za obračunsko razdoblje porezni obveznik mora platiti u rokovima koju su propisani za podnošenje prijave, odnosno konačnog obračuna poreza.

(2) Ako domaćemu poduzetniku uslugu obavi poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu, domaći poduzetnik porez plaća u roku iz stavka 1. ovoga članka na propisani uplatni račun.

(3) Ministar financija propisuje uplatne račune poreza na dodanu vrijednost.

(4) Naloge poreznog obveznika za uplatu poreza na dodanu vrijednost kao i izvršna rješenja tijela nadležnih za porezni nadzor, ovlaštene organizacije za platni promet izvršavaju prije svih drugih obveza poreznog obceznika.