Vlada 1. srpnja 2009. PDV povisuje s 22% na 23%. Narodu je objašnjeno da je to povećanje 1% što je neznatna korekcija. Stvarno povećanje je 4,54% ili 1,6 mlrd kn/god. Nova Vlada 2012. godine povisuje PDV s 23% na 25% ili indeksna poena. Ovo je novo povećanje PDVa za 8,7% ili 3,2 mlrd. kn/god.

 

Nakon većeg broja rasprava od 1995. do 1997. dana 01.01.1998. stupio je u primjenu  Zakon o PDVu (Zakon o dodanoj vrijednosti) kao  revolucionarna ideja racionalnijeg gospodarstva. Podsjetimo se obrazloženja danog od autora uvođenja ovog Zakona gospodina ministra B. Škegre, na okruglom stolu u HUPu od 11.11. 1997.

Citat: „Uvođenjem PDVa sniziti će se porezno opterećenje za najveći dio proizvoda, uključujući  tekstil, namještaj, kožu, obuću, kućanske aparate i sl., budući da njihovo porezno opterećenje pada s 26,5% na 22%. Najavljena pojeftinjenja za rezultat će imati veći realni dohodak i povećanje kupovne moći stanovništva“

Praksa: U ukupnom budžetu RH prihodi od PDVa učestvuju s jednom trećinom, odnosno sa 36,5 mlrd.kn / 2009. god.

Dnevni priliv PDVa u budžet iznosi 100 mil. kn (i subote i nedjelje). Po svim fakturama koje su izdane u ovom „tekućem“ mjesecu, prvog dana u narednom mjesecu treba u budžet  uplatiti 3 mlrd. kn. Kako se izdane fakture od dužnika uplaćuju sa zakašnjenjem, prosječno 4 mjeseca (120 dana) iz gospodarstva se u budžet prelilo 12 mlrd. kn.

Vlada 01.07.2009. PDV povisuje s 22% na 23%. Narodu je objašnjeno da je to povećanje 1% što je neznatna korekcija. Stvarno povećanje je 4,54% odnosno na 36,5 mlrd. kn / 2009 god. za novih 1,6 mlrd. kn godišnje. Kašnjenje naplate računa od 120 dana iz gospodarstva je po osnovi povećanja PDVa za 1 indeksni poen u budžet „prelilo“ novih 540 mil. kn.

Autor ovog teksta mr.sc. Branko Grahovac  podnio je dana 26.09.2009. predstavku Ustavnom sudu RH za preispitivanje čl.18 i čl.19  Zakona o PDVu (Obveznost prijave PDVa u tekućem mjesecu i obveznost uplate prvi dan naredni mjesec, neovisno o nepodmirenom računu od dužnika). Ova je odredba suprotna čl.51 Ustava koji kaže da je porez pravedan te čl.49 Ustava koji kaže da je porez razvojna dimenzija gospodarstva. I nakon 2,5 godine Ustavni sud još nije razmotrio ovaj podnesak.

Nova Vlada RH predviđa u  2012. godini PDV povisiti za 2 indeksna poena tj. poreznu stopu podići s 23% na 25%. Ovo je povećanje PDVa za novih 8,7%  ili godišnji priliv u budžet za 3,2 mlrd. kn. Znajući da će to biti novi financijski teret na hrvatsko gospodarstvo, Vlada predlaže za adekvatan dio rasteretiti plaće radnika, kroz smanjenje poreza i doprinosa.

Kada bi ovaj iznos ostao na poslovnim računima gospodarstvenika (recimo da su plaće zamrznute) očekivali bi i određeni ekonomski progres hrvatskog gospodarstva. Međutim, u medijima je već izračunato da će prosječne plače porasti za 80 kn/mj. Novac dakle završava u potrošnji. Hrvatske trgovine pune su uvozne robe, te jačanjem kupovne moći pučanstva, pomažemo „tuđa“ gospodarstva. Nova Vlada RH predviđa uvođenje PDVa od 10% na neke proizvode (kruh, mlijeko, dječje potrepštine, turizam). Stopa PDVa na izlazne račune od 10% zahtjeva posebnu tehnologiju odbitnog  PDVa na ulaznim računima od 25%.

Ne vidimo velike koristi od podizanja PDVa s 23% na 25% (osim kratkoročnog efekta povećanja priliva u budžet), ali vidimo velike greške:

  1. Povećanjem PDVa doći će i do povećanja cijena roba i usluga.
  2. Odliv sredstava iz gospodarstva u budžet zbog kašnjenja plaćanja od 120 dana biti će oko 1 mlrd kn. Da li će Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza, koji je stupio na snagu 01.01.1012. g. popraviti financijsku disciplinu, to ćemo tek vidjeti.
  3. Povećati će se siva ekonomija.
  4. Smanjenje domaće potražnje (više cijene) osjetiti će i domaća produkcija, a posljedica je rast nezaposlenosti, pad BDPa, smanjenje dohotka i dobiti poduzeća, tj. ukupan negativan domino.
  5. Povećat će se odlazak naših građana po robu u trgovine preko granice.
  6. Turisti iz obližnjih zemalja sve više će potrepština donositi na godišnji odmor.
  7. Česte izmjene ovog poreza nije dobra odluka.

 

Nova Vlada predlaže (objavljeno u medijima, ožujak 2012.) da se PDV plaća tek po naplati računa od dužnika. Kako ne bi takove uplate PDVa poremetile priliv i likvidnost budžeta Vlada uvodi obveznost pokretanja stečajeva za sve one koji ne podmire račun, time i PDV u 60 dana od izdavanja računa.

Postavljaju se sada dvije dileme:

  1. Hoće li dužnici zahtijevati od vjerovnika sklapanje ugovora s klauzulom „produljenog plaćanja“ što im je Zakonom omogućeno.
  2. Ako bi ova odredba o plaćanju u 60 dana stvarno zaživjela to znači pomak plaćanja PDVa u budžet za 60 dana x 100 mil kn/dan = 6 mlrd kn

 

Ovo su značajna sredstva koja će svakako poremetiti priliv u prihodovnoj strani budžeta.

 

Planovi EU u obračunu PDVa su: izmjena ovog Zakona do konca 2012. god. Po mišljenju Europske komisije obračun PDVa je zastario i treba ga mijenjati. Statistike EU pokazuju da se u kompliciranom međufaznom obračunu izbjegava plaćanja u prosjeku 12 do 20% ovog poreza. Okviri koji se nameću svim članicama su: Ukidanje nultog PDVa, minimalni PDV iznosi 5%, odstupanje (zaštita) u pojedinoj članici je maksimalno za jedan do dva proizvoda. U Europskoj uniji nema granica i carina pa se PDV obračunava i plaća samo kod krajnjeg kupca i priliv je zemlji kupca robe.

 

 Ponuda Vladi RH: Novi model obračuna PDVa

 

Ukupan mjesečni iznos PDVa iz proizvodnje i usluga u RH iznosi 3 mlrd. kn. Oko 50% ili 1,5 mlrd. kn obračunat je temeljem izdanih računa (plaćanje virmanskim nalogom), te 50% plaćeno gotovinom (na blagajni robnih kuća, ugostiteljskih, turističkih i sličnih usluga).

Produktivno gospodarstvo financira cijeli ciklus od dokumentacije, kroz proizvodnju do prodaje, potom čeka naplatu još 30 dana prema zakonskim odredbama, a potom još prosječno 120 dana kašnjenja u plaćanju.

Trgovci kod prodaje „u gotovini“ prolazom robe kroz blagajnu isti tren naplate i PDV. Cijeli tekući mjesec ubrani iznos PDVa nalazi se na njihovim poslovnim računima.

Vlada svojom odlukom može propisati da se taj već ubrani novac uplaćuje 4 puta mjesečno, npr. svaki ponedjeljak po 400 mil. kn. Ovime nitko ne gubi, a likvidnost budžeta se popravlja.

 

Mr.sc. Branko Grahovac, dipl.oec.